Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba.
Crime as a Cultural Problem. The Relevance of Perceptions of Corruption to Crime Prevention. A Comparative Cultural Study in the EU-Accession States, the EU-Candidate States and in the EU-States D, GR and UK
[PROJECT URL | CORDIS URL]
Međunarodni konzorcij znanstvenika koji koordinira Sveučilište Konstanz, Njemačka (voditelj i odgovorni istraživač je profesor Hans-Georg Soeffner) provodi istraživanje koje se realizira u okviru šestog Programa Europskog Vijeća a na temu "Kriminal kao kulturni problem-značaj percepcije korupcije za sprečavanje kriminala: komparativna analiza zemalja Europske zajednice» (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Turska, Njemačka, Grčka i Velika Britanija). Istraživanje realizira grupa znanstvenika iz nekoliko sveučilišnih centara iz navedenih zemalja (Sveučilište u Tübingenu, Njemačka, Centar za liberalne studije iz Sofije, Institut za proučavanje kvalitete življenja iz Bukurešta, Sveučilište Galatasaray u Istanbulu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište za javnu upravu i Sveučilište Panteion iz Atene te Sveučilište u Oxfordu, Centar za jugoistočne europske studije /SEESOX/). Projekt je usmjeren poboljšanju borbe protiv korupcije i sprečavanju kriminala u Europskoj uniji i zemljama pristupnicama. Projekt se temelji na ideji da postoji povezanost između postojećih kulturnih obrazaca percepcije kriminaliteta te utjecaja na ponašanje i prosudbu građana o tome kako je prevencija kriminaliteta organizirana u svakoj od zemalja u kojoj se istraživanje provodi. Pretpostavlja se da navedeni kulturni obrasci imaju značajnu ulogu u određivanju primjene različitih mjera i njihove uspješnosti u sprečavanju korupcije. Na žalost, «kulturni značaj» korupcije još uvijek nije dovoljno integriran u postojeće programe i mjere prevencije korupcije. Upravo se na taj nedostatak ovo istraživanje namjerava usmjeriti. Uz to, projekt će doprinijeti i unaprijediti znanstvenu raspravu o navedenom fenomenu te će na taj način ostvariti i značajne praktične ciljeve. Inicirat će se, primjerice, dijalog između znanstvenika i eksperata u želji da se razvije i unaprijedi pristup borbi protiv korupcije. U prvoj fazi realizacije projekta analizirat će se različiti dokumenti vezani uz aspekte korupcije (dokumenti o prevenciji kriminaliteta u EU kao i nacionalni programi borbe protiv korupcije, sudske presude, transkripti ispitivanja, novinsko izvještavanje o slučajevima, izvještavanje i stavovi nevladinih udruga i udruženja gospodarstvenika). U drugoj fazi provest će se intervjui s ekspertima koji se bave prevencijom korupcije (policija, javni tužitelji, suci, predstavnici nevladinih udruga, predstavnici Europske zajednice i hrvatski stručnjaci, predstavnici medija i trgovačkih udruženja) o njihovim iskustvima u vezi s prevencijom i borbom protiv korupcije. U trećoj fazi realizacije projekta provest će se kritička analiza slabosti i snage postojećih nacionalnih antikorupcijskih programa što će poslužiti za međusobnu usporedbu stanja među zemljama uključenima u projekt. Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu hrvatski je partner u istraživačkom konzorciju. Hrvatsku dionicu projekta vode prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović i doc. dr. sc. Krešimir Kufrin.
Short description of the task performed by Croatian partner
Projekt je usmjeren poboljšanju borbe protiv korupcije i sprečavanju kriminala u Europskoj uniji i zemljama pristupnicama. Projekt se osniva na ideji da postoji povezanost između postojećih kulturnih obrazaca percepcije kriminaliteta te utjecaja na ponašanje i prosudbu građana o tome kako je prevencija kriminaliteta organizirana u svakoj od zemalja u kojoj se istraživanje provodi. Pretpostavlja se da navedeni kulturni obrasci imaju značajnu ulogu u određivanju primjene različitih mjera i njihove uspješnosti u sprečavanju korupcije. Na žalost, «kulturni značaj» korupcije još uvijek nije dovoljno integriran u postojeće programe i mjere prevencije korupcije. Upravo se na taj nedostatak ovo istraživanje namjerava usmjeriti. Uz to, projekt će doprinijeti i unaprijediti znanstvenu raspravu o navedenom fenomenu te će na taj način ostvariti i značajne praktične ciljeve. Inicirat će se, primjerice, dijalog između znanstvenika i eksperata u želji da se razvije i unaprijedi pristup borbi protiv korupcije. U prvoj fazi realizacije projekta analizirat će se različiti dokumenti vezani uz aspekte korupcije (dokumenti o prevenciji kriminaliteta u EU kao i nacionalni programi borbe protiv korupcije, sudske presude, transkripti ispitivanja, novinsko izvještavanje o slučajevima, izvještavanje i stavovi nevladinih udruga i udruženja gospodarstvenika). U drugoj fazi provest će se intervjui s ekspertima koji se bave prevencijom korupcije (policija, javni tužitelji, suci, predstavnici nevladinih udruga, predstavnici Europske zajednice i hrvatski stručnjaci, predstavnici medija i trgovačkih udruženja) o njihovim iskustvima u vezi s prevencijom i borbom protiv korupcije. U trećoj fazi realizacije projekta provest će se kritička analiza slabosti i snage postojećih nacionalnih antikorupcijskih programa što će poslužiti za međusobnu usporedbu stanja među zemljama uključenima u projekt.