Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba.
Organski otpad, zbog svoje specifičnosti iz poljoprivredne proizvodnje, predstavlja potencijalnu opasnost za zaštitu okoliša. Jedna od tih grana poljoprivredne proizvodnje je i proizvodnja maslinovog ulja, u kojem komina kao najznačajniji nusproizvod dosad nije bila adekvatno zbrinjavana. Ukoliko se komina nekontrolirano odlaže, može biti opasna za zdravlje ljudi i životinja, uz negativan utjecaj na okoliš, posebice zbog dugotrajne aerobne fermentacije uz razvijanje neugodnih mirisa. Budući je maslinarstvo grana poljoprivrede koje su sve više zastupljene u mediteranskim državama EU, zbrinjavanje komine predstavlja sve veći problem. Zbog toga sve se više nameće potreba za pronalaskom različitih rješenja za obradu i kvalitetno zbrinjavanje takvog otpada, jer dosadašnji načini sanacije nisu dali očekivani rezultat. Međutim, najveći problem maslinara predstavljaju velike količine komine, koja, ukoliko se ne tretira propisno, može predstavljati veliki rizik za okoliš, počevši od površinskih i dubinskih zagađenja do neugodnih mirisa koji se razvijaju tijekom njezina stajanja. Nadalje, velike nakupine komine privlače štetočine i muhe te mogu dovesti do pojave i širenja raznih bolesti.
Nadalje, pojavio se i problem zbog sve strožih ekoloških propisa u posljednjih desetak godina pa je tako, primjerice, odlaganje organskog otpada koje ima više od 5% organskog ugljika zabranjeno u EU. Takav otpad odlaže se na odlagalištima otpada, što čini cijeli postupak neekonomičnim.Upravo iz tog razloga, posljednjih godina predložen je niz različitih metoda sanacije otpada poljoprivrednoj proizvodnji, poput korištenja u proizvodnji hrane za životinje. Budući je komina masline u pravilu neprikladna sirovina za upotrebu kao hrana za preživače zbog male nutritivne vrijednosti i slabe probavljivosti te visokog udjela lignina, kalija i fenola, zamah su dobile ostale metode reciklaže i ponovne upotrebe komine. Zbog visokog udjela organske tvari i kalija te značajnih količina dušika i fosfora ovaj materijal može se koristiti kao biognojivo, ali i u proizvodnji energije. Stoga se mogućnosti sanacije i iskorištenja komine kao izvora energije u posljednje vrijeme sve više istražuju. Dobivanje energije iz komine masline može se postići na dva načina; biokemijski – anaerobnom fermentacijom uz proizvodnju bioplina te termokemijski – izgaranjem u pećima za biomasu.
Ukoliko se komina koristi u proizvodnji toplinske energije putem spaljivanja, jedan od glavnih tehničko-tehnoloških problema pri njezinom energetskom iskorištavanju je mala energetska vrijednost po jedinici mase (mala nasipna masa), što zahtijeva velike prostore skladištenja. Kao najjednostavniji postupak obrade komine za potrebe energije je peletiranje.
U istraživanju će se koristiti komina masline koje se uzgajaju u Istri (Hrvatska) dobivena nakon ekstrakcije ulja iz plodova namijenjenih proizvodnji ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Plodovi će biti ubrani u točno definiranom stupnju zrelosti, u 2010. vegetacijskoj godini iz istog, melioriranog, nasada u sjeverozapadnom dijelu Istre (Novigrad), kao bi se izbjegao utjecaj lokaliteta i agrotehničkih mjera na kominu. Prikupljena komina bit će nusproizvod nakon ekstrakcije ulja provedene suvremenom tehnologijom uz dodatno izdvajanje dijela vegetabilne vode iz nje.
Komina masline će se zatim kondicioniranjem, uz upotrebu različitih temperatura i udjela veziva, pripremiti za proces peletiranja. Pripremljena komina peletirat će se laboratorijskom peletirkom (Amandus Kahl koja se nalazi u laboratoriju u Novom Sadu) uz primjenu matrice sa promjerom 6 mm i debljinom od 48 mm. Dobivenim peletima će se utvrditi fizikalno-kemijska svojstva prema standardu za proizvodnju energetskog peleta DIN stadardom 51731, koji je na snazi u EU, a koji propisuje sve kvalitativne parametre peleta za proizvodnju energije. Također će se istraživanjem utvrditi energetski potencijal komine masline i mogućnosti njene upotrebe u proizvodnji energije u praksi. Ovakav način korištenja komine masline u skladu je sa novim europskim legislativama po pitanju ekološkog zbrinjavanja nus-proizvoda iz poljoprivredne proizvodnje.
Iz svega navedenog, osnovni cilj ovog projekta je uvođenje peletiranja kao načina obrade biomase iz poljoprivredne proizvodnje, odnosno utvrđivanje optimalnih tehnoloških parametara procesa peletiranja takve sirovine u svrhu poboljšanja gorivih svojstava. Ispitati će je li neophodno kondicioniranje materijala prije peletiranja, koju temperaturu treba primijeniti pri kondicioniranju, te je li potrebno vezivo i u kojem udjelu. Tako će se utvrditi najekonomičniji način proizvodnje peleta iz komine masline i uočiti koje su prednosti i nedostaci tog procesa i upotrebe peleta iz ovakve sirovine kao goriva. Očekuje se da će se u sklopu projekta pronaći adekvatan i ekološki prihvatljiva način zbrinjavanja ostataka iz poljoprivredne proizvodnje, u ovom slučaju komine masline, koja radi svoje količine stvara probleme u mnogim Europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Uvođenje novih tehnologija korištenja biomase za proizvodnju energije, uz istodobnu zaštitu okoliša, predstavlja najvažniji zadatak u budućem korištenju biomase u Europi. Dodatno treba naglasiti znatne turističko-promidžbene, ali i socijalno-ekonomske učinke korištenja energije iz biomase, a posebice raznih ostataka poljoprivredne i prehrambene proizvodnje.
Short description of the task performed by Croatian partner
Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba.
login
